Friday, November 09, 2007

Predsednicki izbori u Sloveniji

Ljubljanske magle

Ako se raspoloženje javnosti drastično ne promeni do Martinove nedelje, Danilo Turk mogao bi da postane treći predsednik Slovenije

Poput ljubljanskih magli dosadna, a to znači uglađena i trpeljiva, atmosfera drugog kruga predsedničkih izbora u Sloveniji okončaće se 11. novembra.
Ta dosada i nezainteresovanost, tako jasno ispoljena u prvom krugu kada se 57 odsto Slovenaca jedva nateralo da dođe do birališta, najveći je neprijatelj obojici kandidata.

Na Martinovu nedelju (11. novembra) Slovenci će se opredeljivati između Lojzeta Peterlea, poslanika Evropskog parlamenta i predsednika prve samostalne slovenačke vlade (1990/92), i Danila Turka, “desne ruke” Kofija Anana, bivšeg generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Kako istraživanja ljubljanskog ”Dela”, agencija “Ninamedia” i “Valicon” pokazuju, Slovenci manje simpatija imaju za Peterlea koji je sa 28,5 odsto glasova bio najbolje rangirani kandidat u prvom krugu. Više od 68 odsto anketiranih reklo je da Danila Turka želi na čelu države, iako je u prvom krugu dobio 24,6 odsto glasova.

Iako oba kandidata slove kao nezavisni, zna se da Peterle može, kao i do sada, da računa na podršku Janeza Janše i Slovenačke demokratske stranke, Nove Slovenije – Hrišćanske narodne stranke i Slovenačke nacionalne stranke. Šuška se da bi za Peterlea mogli da se opredele i oni koji su u prvom krugu zaokružili Zmaga Jelinčiča, ekstremnog desničara iz Slovenačke nacionalne stranke, koji je u prvom krugu dobio skoro 20 odsto glasova. Baš ta podrška mogla bi da se pokaže kao “medveđa usluga”, koja je u anketama popularnost Peterlea svela na oko 31 odsto.

Danilo Turk nada se oprezno, ne samo glasovima socijaldemokrata, Demokratske stranke penzionera i Zerasa, već i Mitje Gasparija, koji je u prvom krugu sa osvojenih 24,6 odsto duvao za vrat Turku.

Turk je pokazao i više umešnosti u korišćenju Interneta. Kad se uporede Internet prezentacije oba kandidata, stiče se zaključak da Lojzetu Peterleu ne bi škodilo malo skromnosti i više temeljnosti. Lepo je pohvaliti se svojim uspesima i svestranošću na
http://www.peterle.si, ali malo ko će biti fasciniran kada u video-klipu od 30 sekundi čuje: “Ja sam muzičar, pilot, pčelar i poliglota!” na slovenačkom, nemačkom, španskom, ruskom, italijanskom i ko zna kom već jeziku.

Još gore je što su neki delovi Internet prezentacije zapušteni – Peterle je poslednji put napisao nešto na svom blogu (elektronska verzija dnevnika) još 19. oktobra.Turk ne samo da se pokazao kao mnogo revnosniji bloger, već je na
http://www.daniloturk.si u sredu 7. novembra u 22 sata i četovao sa svima koji su uspeli da se nakače na njegov preokupirani sajt.

Iako se ustavna ovlašćenja predsednika Slovenije svode na ceremonijalne i protokolarne dužnosti, funkcija šefa države ima izuzetnu težinu, tim pre što se on bira na neposrednim izborima, i što su i Milan Kučan, bivši predsednik, i Janez Drnovšek, aktuelni predsednik Slovenije, političari koji su poštovanje sunarodnika i međunarodne zajednice zadobili ličnom skromnošću, političkim umećem ili zavidnom erudicijom.

Na strani Lojzeta Peterlea je dugogodišnje iskustvo u državnim poslovima i evropskim institucijama, kao i sposobnost da u ključnim trenucima ne izgubi živce – čak i kada se njegovi protivnici ne libe da ga blate iskonstruisanim “činjenicama”.

Sloveniji šef države je glavnokomandujući oružanih snaga, ali to ne znači mnogo – osim za vreme vanrednog ili ratnog stanja (i to ako Skupština ne može da se sazove) – jer je odbrana zemlje potpuno u nadležnosti ministarstva i generalštaba. Strah da bi Peterle mogao da tu uradi nešto na svoju ruku zaista ne postoji, ali senka saveznika Janše ipak može nekome da potera žmarce niz kičmu.

Po Ustavu, predsednik prima ambasadore i njihove akreditive, dodeljuje ordenje i druge počasti. On proglašava zakone koje su poslanici u Skupštini izglasali, ali je lišen prava da na zakone stavi veto.

Takođe, slovenački predsednik predstavlja državu u inostranstvu i tu je moćniji od premijera i Skupštine, ali da ne bi bio svemoćan, oduzeto mu je pravo potpisivanja međunarodnih ugovora.
Iako Peterle, kao nekadašnji ministar spoljnih poslova i poslanik Evropskog parlamenta, i u ovom smislu predstavlja dobar izbor, za mnoge je Turk još bolja opcija, jer posle rada na mestu pomoćnika generalnog sekretara UN može da se pohvali da lično poznaje daleko više šefova država, koji ga cene i zbog njegove nepokolebljivosti u borbi za poštovanje ljudskih prava i sloboda.

Predsednik Slovenije predlaže, posle parlamentarnih izbora, mandatara vlade, što je rutinski posao kada jedna stranka ili koalicija na njima pobedi. Više veštine treba ako se dogodi, kao na izborima 1996. godine, da dve političke grupacije dobiju isti ili približan broj glasova. Šef države je, posle konsultacije sa liderima poslaničkih grupa, slobodan da predloži koga god želi za predsednika vlade, ali poslednju reč imaju narodni poslanici.

Koga god da Slovenci u nedelju izaberu za predsednika, Peterle ili Turk imaće pune ruke posla. Deo tereta koji će im odmah pasti u krilo svakako su posledice inflacije koja je u oktobru iznosila, za Sloveniju rekordnih, 5,1 odsto.
Tekst je objavljen 08. novembra u nedeljniku NIN br. 2967