Friday, January 27, 2006


Bil Gejts potcenio korisnike

Dok Hotmejl gubi korak, sve omiljeniji je Hašmejl, koji je nastao i opstao jer je u stanju da klijentima pruži osećaj zaštićenosti - neće pomoći ni kineskoj vladi, ni Interpolu, ni CIA da saznaju sadržaj vaših pisama



Nije svejedno, neko bi dodao da nikad nije ni bilo, da li će se običan korisnik Interneta opredeliti za Jahu (www.yahoo.com), Hašmejl (www.hushmail.com), Gugl (www.google.com) ili neku drugu kompaniju koja nudi besplatano elektronsko sanduče na mreži - free web email.

Donedavno, jedan od najrasprostranjenijih bio je hotmejl - MSN Hotmail (www.hotmail.com), iza koga je stajao renome Majkrosofta i Bila Gejtsa. Međutim, Hotmejl je postao pase jer nije uhvatio korak sa konkurencijom. U besplatnoj ponudi nudi se svega 250 megabajta prostora za prepisku i 10 MB prostora za sličice, a to da atačment veći od 1megabajta stigne kome je i upućen predstavlja samo teoretsku mogućnost. Uz to, u hotmejlu nisu bogzna šta uradili da svoje klijente odbrane od đubreta koje krstari Internetom u obliku dobitaka na nagradnim igrama rezervisanih samo za one koji žive u SAD ili EU, reklama proizvoda koje ne bi pazarili ni svekrvi/tašti; spamova nikad rođenih afričkih prinčeva koji samo traže broj korisnikove kreditne kartice da bi prebacili 36 miliona dolara, a njega/nju kobajagi nagradili provizijom od 1 odsto (tj: otimačinom korisnikovih para sa kartice).

Korisnici Hotmejla koji su odbili da im se život na mreži sastoji od beskrajnog nerviranja zbog tesnog sandučeta koje non-stop moraju da čiste dok im modemska veza puca, mahom su otvorili novo sanduče na Yahoo! Mail (www.mail.yahoo.com). Jeste da i tu dolazi sve i svašta jer spam filteri nisu savršeni, ali koga je briga kad se raspolaže sa 1 gigabajtom. Dakle, matematički izražena proporcija glasila bi: 1 Jahu vredi 4 hotmejla, plus Jahu nudi mogućnost povezivanja različitih i-mejlova (koji imaju webmail), tako da recimo na jedan klik korisnik može pogledati šta ima, recimo, na svom sbb, ali ne i infoskaj sandučetu. Takođe, Jahu korisnicima dozvoljava se da sami izaberu boju svog sandučeta. Preporuka korisnika kojima je stalo do ovog aspekta glasi – proširite paletu za nekoliko veselih boja-rešenja.

Druga vrsta prigovora, mnogo ozbiljnijih, jeste na politiku Jahua koja se tiče privatnosti prepiske i samog identiteta klijenta. Već se desilo da je Jahu, i ne samo ova kompanija, zažmurila na onaj deo ljudske slobode koja garantuje nepovredivost pisma. Tako je na zahtev kineske vlade Jahu odkucao klijenta što je dovelo do toga da su organi javnog reda i mira na kraju uhvatili pomenutog koji se nije baš najbolje proveo na kraju cele priče.

Najmlađi u porodici besplatnih i-mejlova na mreži je Gmail (www.gmail.com). Da bi potukao konkurenciju Gugl je ponudio dva puta više prostora od Jahua obećavši da će svoje potencijalne mušterije zauvek, bolje nego iko do sada, čuvati od đubreta na Internetu – hteo to neko ili ne. Oni koji su zagrebali da saznaju kako će to izvesti, saznali su da je Gugl napravio programe koji prilično detaljno, po ključnim rečima, čitaju prepisku. Prednost za lenje korisnike, a većina ih je takva, bila je što kad otvore sanduče u njemu sve stoji lepo upakovano. Recimo, prepiska sa sestrom uredno je hronološki složena po principu «ja tebi ti meni». Klikom na opciju sva pošta (all mail) dobija se pregled svih, čak i bačenih pisama. Kako bi Gmail bio još primamljiviji, Gugl je napravio jedan sjajan marketinški štos – dao je Gmail-u privid ekskluzivnosti. Preduslov za otvaranje Gmail-a je pozivno pismo nekog ko se ovim blagodetima već koristi. Jedan postojeći korisnik ima pravo da pošalje, za sada, stotinu pozivnih pisama.

Hushmail je kao stvoren za sve one koji se ne slažu sa idejom da je na Internetu normalno da se podaci o korisniku neprekidno skupljaju, sortiraju, analiziraju, odnosno da uvek ima neko ko preko ramena viri u novine ili pismo koje upravo čitate. Ovo besplatno internet sanduče retko se nalazi na listama deset najpopularnijih. Hašmejl je nastao, opstao i sve više se širi jer je u stanju da čak i najparanoičnijim korisnicima pruži kakav takav osećaj zaštićenosti. Klijentova pisma su samo njegova lična stvar i hašmejl neće pomoći ni kineskoj vladi, ni Interpolu, ni CIA da saznaju sadržaj istih (što, naravno, ne znači da pomenuti nemaju druge načine da nađu što ih interesuje). Otvaranje i-mejla na Hašmejlu traje i traje. Prvo, treba smisliti lozinku, koja nije standardnih osam slova duga, već može biti i čitava fraza. Drugo, tu lozinku treba zapamtiti zauvek jer niko, čak ni Haš tim nema te informacije. Svaki korisnik ima jedinstven par ključeva za (de)kodiranje – ono što prvi ključ otključa, drugi zaključa. Sve u svemu, šta god klijent pošalje, uključujući i atačment sa slikama, dokumentima itd. šifrira se pre nego što napusti kompjuter. Sve vreme prolaska kroz Internet poruka ostaje zapakovana, tj. šifrirana, dok je korisnik neraspakuje.

Nedostatak ovog sandučeta je što na prvi pogled cela priča deluje komplikovano i traži vremena. Cena bezbednosti na Hašmejlu je ne samo dužina registracionog procesa, već i efekat kašnjenja, koji može biti i tri-četiri dana dok poruka kroz bespuće mreže stigne tamo gde je upućena. Uostalom, koliko vremena svako jutro žrtvuju oni koji u strahu od provalnika zaključavaju četiri-pet brava na vratima stana i još pride gimnasticiraju skidajući lavlju kandžu sa volana kola?

Objavljeno u NIN-u broj 2873 od 19. januara 2005.


N/UNS

Novi Talas, nove obale

Kodeksa koji propisuju šta se može, a šta ne u našem novinarstvu već ima nekoliko i svi su vrlo slični. Muka s njima nije u tome koliko ih je, već u tome što zapravo niko ne koristi čak ni svoje parče papira, osim za protestvovanje. Maše se "novinarskom etikom i profesionalnim standardima" u saopštenjima, reagovanjima, na sudovima. Samo nema posledica koje bi potresle one koji su od domaćeg novinarstva napravili sprdnju.

Kako bi se vragu bar stalo na rep Nezavisno udruženje novinara Srbije i Udruženje novinara Srbije dogovorili su se uz pomoć OEBS-a da zajednički napišu novi Kodeks. Pisanje kodeksa novinara Srbije išlo je kilavo, ali poslednjih dana ove godine posao je i završen. Kodeks za sada ima preambulu i poglavlja o istinitosti izveštavanja, nezavisnosti od pritisaka, odgovornosti, novinarskoj pažnji, odnosu prema izvoru informisanja, poštovanju privatnosti, korišćenju ćasnih sredstava, poštovanju autorskih prava, zaštiti novinara i instrumentima podrške.


Kako su predstavnici oba udruženja nagovestili, čim se javnost oporavi od praznika, planira se sastanak sa urednicima medijskih kuća koji će, između ostalog, biti odgovorni i za primenu novog Kodeksa. Ovaj sastanak zapravo zamišljen je kao početak šire javne debate, koja bi mogla da bude ispraćena štampanjem priručnika gde bi svaki etički princip bio potkrepljen zanimljivim primerima iz naših medija.


Nije neverovatno da će se oba udruženja dosetiti da pod zajedničkim logoom N/UNS štampaju majice, postere, flajere i ko zna šta još kako bi u borbi za bolje, profesionalnije, odgovornije novinarstvo dodali i mrvicu duhovitosti.

Ipak, ono što je možda još značajnije od samog pisanja Kodeksa, jeste zapravo obris budućeg zajedništva NUNS-a i UNS-a, jer čini se da su, uprkos svim razmiricama i trvenjima, i jedni i drugi konačno došli do neke nove pameti iz koje bi se ubuduće još ponešto korisno moglo izroditi.

Objavljeno u Magazinu 011 od 12. januara 2006. godine

Monday, January 02, 2006

Novogodišnja poruka Havijara Solane, visokog predstavnika EU za zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku















Morate biti složni

Iako je 2005. godine bilo napretka, u novoj godini će privođenje pravdi Karadžića i Mladića biti od ključne važnosti

Srbija i Crna Gora suočiće se sa velikim izazovima u ovoj, odlučujućoj, 2006. godini. Kao demokratska snaga regiona, vaša zemlja ima veliki potencijal, ali političari moraju da pokažu jedinstvenost u strateškim ciljevima vezanim za vašu budućnost.
U 2006. godini očekujemo (Evropska unija) napredak u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju, statusu Kosova i jasnom definisanju budućnosti državne zajednice. Svi ovi izazovi moraju biti rešeni tako da se ojača unutrašnja i regionalna stabilnost, kao i da se omogući dalji napredak ka Evropskoj uniji. U ovom kontekstu jako su značajni i budući rezultati u saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Uspešan početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju bio je važan korak na vašem putu ka Evropskoj uniji. Ti napori sada moraju da se usredsrede na reforme koje su neophodne kako bi se napredovalo u pregovorima. Evropska unija zaista je spremna da vam pomogne, ali najveća odgovornost leži pre svega u rukama srpsko-crnogorskog vođstva.

Sada je u centru naše pažnje budućnost državne zajednice. Pravo republike da održi referendum o nezavisnosti je Ustavnom poveljom zagarantovana mogućnost. Ali referendum mora da se organizuje u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima i u saradnji sa Evropskom unijom. Takođe, važno je da se i vlada i opozicija u Crnoj Gori dogovore oko mogućeg referenduma. Mišljenje Venecijanske komisije (iz decembra 2005. godine) predstavlja dobru osnovu. Moj lični predstavnik ambasador Miroslav Lajčak već je započeo svoju misiju kako bi olakšao dijalog između strana i obezbedio da se primene preporuke Venecijanske komisije.

Spremnost i sposobnost države da poštuje vladavinu prava, kao i unutrašnje pomirenje, fundamentalni je zahtev za napredak ka EU. Iako je 2005. godine bilo napretka, u novoj godini će privođenje pravdi Karadžića i Mladića biti od ključne važnosti. Neuspeh u saradnji sa Tribunalom je najveća prepreka jačanju veza sa EU.

Nastupajuća godina biće važna za Srbiju i Crnu Goru i zbog pregovora o statusu Kosova. Sve strane moraće da se žrtvuju i da načine kompromise. Političari u Beogradu i u Prištini moraće da se angažuju konstruktivno kako bi se došlo do svima prihvatljivog rešenja. Oni se moraju uzdržati od svake jednostrane akcije i moraju biti svesni da međunarodna zajednica neće tolerisati nikakvo ispoljavanje nasilja. Od vitalnog je značaja da se i tokom pregovora nastavi primena standarda za Kosovo. Status i standardi neraskidivo su povezani i zasnovani su na osnovnim evropskim vrednostima.

Opipljivi rezultati su neophodni kako bi se nealbanske zajednice zaštitile i kako bi se dostiglo multietničko društvo u kome bi svi stanovnici Kosova mogli da žive, rade i da se kreću bez diskriminacije ili straha.

Evropska unija je to jasno stavila do znanja ponavljajući da budućnost regiona leži unutar evropske porodice. Uveren sam da će tokom 2006. godine Srbija i Crna Gora istrajno nastaviti tim putem.